|
| 20. Jul, 2026 |
  |
Zarobljeni između ekonomije i eshatologije
Bizarni sukob između SAD-a (uz podršku Izraela) i Irana ostaje i dalje za većinu (zaglupljenih geopolitikom) kontroverza koju ne mogu razumjeti. Iako je u lipnju potpisan Memorandum o razumijevanju (MOU) između Trumpa i iranskog predsjednika Pezeshkiana, koji je trebao „okončati rat i ponovno otvoriti Hormuški tjesnac“, primirje je krhko i više puta narušeno.
Nedavno (u srpnju 2026.) zabilježeni su novi napadi: Iran je napadao brodove u tjesnacu, SAD je uzvraćao udarima na iranske vojne ciljeve, radare i obalnu obranu, dok se igrokaz „pregovora“ nastavlja uz stalne tenzije. U pozadini ove predstave kao rezultat svega cijene nafte osciliraju – skočile su iznad 100 dolara po barelu tijekom vrhunca krize, a zatim se djelomično stabilizirale, ali i dalje ostaju osjetljive na svaku novu eskalaciju. Tako je i zamišljeno da bude…
Rušenje “naftnog poretka” za digitalnu tranziciju
Ono što većina analitičara, koji svoje zaključke izvode isključivo iz „geopolitike“, gubi iz perspektive je činjenica da ovaj sukob služi kao katalizator za dubinsku ekonomsku transformaciju društva. Postojeći sustav temeljen na (još uvijek relativno) jeftinoj nafti i fosilnim gorivima mora postati preskup i nestabilan kako bi se otvorio prostor za novi model – onaj baziran na digitalnoj kontroli, AI nadzoru, električnim vozilima i tzv. obnovljivim izvorima (sunce, vjetar).
Visoke cijene nafte lančano dižu cijene svega – od goriva i transporta do hrane i robe široke potrošnje. Obični građani plaćaju najveću cijenu kroz inflaciju i smanjenu kupovnu moć. Istovremeno, kriza ubrzava tranziciju prema EV-ovima i „zelenim“ tehnologijama, koje omogućuju veću digitalnu praćenost potrošnje energije, kretanja i ponašanja. AI sustavi potom optimiziraju (i potencijalno ograničavaju) resurse, što vodi prema centraliziranijem, nadziranom ekonomskom modelu. Ratovi, izmišljene pandemije, klimatske agende i druge krize djeluju kao alati iscrpljivanja – umorni ljudi lakše prihvaćaju “rješenja” koja im se nude odozgo.
Kontrolirani poraz i biblijska eshatologija
Istovremeno s čisto ekonomskom perspektivom rata, postoji i ona sasvim drugačija koju, opet, mnogi ne žele prihvatiti. Radi se o tome da sve izgleda kao da SAD i Izrael ne žele klasičnu – što bržu – vojnu pobjedu nad Iranom. Razmatra li se isključivo ekonomska perspektiva, cilj je jasan – sukob mora trajati onoliko dugo koliko je potrebno da se sruši stari i uvede novi sustav. No, postavlja se pitanje želi li SAD i Izrael uopće pobjedu u ovom sukobu? Tu dolazimo do druge, za većinu znatno neshvatljivije perspektive, a to je da je sukob istovremeno dizajniran kako bi se ostvario “kontrolirani poraz” ili produljena kriza koja vodi prema eskalaciji, sve u cilju ispunnja biblijskih „proročanstava“ koja se koriste kao operativni plan.
U toj viziji, radikalni religijski cionisti i američki evangelistički kršćanski cionisti vide rat kroz prizmu Starog i Novog zavjeta – okupljanje Židova, obnova Trećeg hrama, Velika nevolja, napad nacija (uključujući Iran/Perziju iz Ezekielovih proročanstava) na Izrael i konačni Armagedon. U takvom scenariju Izrael ne pobjeđuje uz američku pomoć, već ostaje izoliran protiv cijelog svijeta, nakon čega slijedi božanska intervencija (i/ili uspostava Novog svjetskog poretka). Američka vojna prisutnost tada postaje smetnja “Božjem planu”, pa sukob treba eskalirati na način koji tjera SAD iz regije i stvara kaos potreban za ispunjenje proročanstava.
Više slojeva, jedna žrtva
Dakle, bilo da gledamo kroz ekonomsko-digitalnu prizmu (tranzicija prema nadziranom “zelenom” sustavu) ili kroz eshatološku (kontrolirani kaos za ispunjenje proročanstava), jedno je zajedničko: obični ljudi plaćaju najveću cijenu. Ratovi i krize iscrpljuju društva, čine ih ovisnima o ponuđenim “rješenjima” i otvaraju vrata većoj centralizaciji moći – bilo kroz digitalne valute i AI, bilo kroz religijsko-političke narative.
Sadašnje stanje – krhko primirje s ponovljenim udarima i pregovorima – pokazuje da se sukob neće završiti ubrzo. On nastavlja generirati nestabilnost koja savršeno služi objema perspektivama. U konačnici, pitanje nije samo “tko pobjeđuje”, već kakav svijet nastaje iz ovog kaosa, po onoj „Ordo ab chao“… htjeli vi to prihvatiti ili ne.
|
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
 Slike:
Objavljeno  20. Jul, 2026
|
|
|
|
|
|
Mediji
(1%)
